Dragoljub raste svuda oko nas, a lako ga je prepoznati po žarko obojenim cvjetovima paprenastog okusa. Lišće, cvjetovi i sjemenke – gotovo svi dijelovi dragoljuba kulinarski su iskoristivi u raznim receptima. Posluženi u salati ili kao jestivi ukrasi na tanjuru, cvjetovi izgledaju neodoljivo, dok se od listova može napraviti i pesto.
Dragoljub se može spremati i kao zelje. Kuhanjem se prostor ispuni njegovim aromatičnim mirisom koji je rezultat oslobađanja aromatičnih ulja iz zelenih dijelova biljke. Najveće je iznenađenje okus kojeg Dragoljub poprimi nakon kuhanja – to nije niti okus sirove biljke, niti blag okus koji ostaje nakon kuhanja, već potpuno novi okus, distinktivan ali jako ugodan. Može se pripremati i kao špinat: izdinstajte u tavi malo luka i češnjaka, dok ne omekšaju, a potom ubacite veliku količinu opranog lišća dragoljuba te dodajte malo vode. Poklopite i prokuhajte nekoliko minuta. Osjetit ćete otpuštanje mirisa, kad miris prestane hlapjeti, to znači da su eterična ulja ishlapila i da je lišće spremno za jelo. Osim ugodnog okusa, i tekstura postaje mekana i kremasta. Ovako pripremljen može se posluživati kao samostalno jelo ili kao prilog. Može se ovako pripremati i u kombinaciji s drugim zelenilom.
STIR FRY
Još jedan način pripreme Dragoljuba je upotrebom mladica listova. Otkinite mladice kad su narasle do otprilike desetak centimetara te ih iskoristite za stir fry. Dodajte ih pri kraju – njima ne treba mnogo da se skuhaju, a idealno je zadržati nešto od svježine njegova okusa (koji podsjeća na kres salatu).
UKISELJENE SJEMENKE
Ukiseljene sjemenke Dragoljuba često se opisuju kao nadomjestak za kapare kojima svakako mogu konkurirati okusom. Koriste se na sličan način kao kapare, samo daju drugačiji okus.
UZGOJ I ČUVANJE SJEMENA
Dragoljubu odgovara dobro vodopropusno tlo izloženo izravnoj sunčevoj svjetlosti. Vodiči za uzgoj obično navode kako dragoljub posebno dobro uspijeva u takvom tlu, no preciznije bi bilo kazati da u takvom tlu najbogatije cvjeta. U bogatom tlu također će dobro uspijevati, no bolje će se razviti lisnati dijelovi biljke. Bujni su i lako rastu, stoga se može dogoditi da Dragoljub istisne sve druge biljke posađene blizu njega, stoga mu je dobro dati prostora za rast ili ga posaditi pored neke visoke biljke na koju se može osloniti za rast u vis (npr. pored malina, ili uza zid) ako imate sjeme sorte penjačice, u suprotnom (niska sorta) ga pustite da “pada”. Dragoljub je jednogodišnja biljka koja proizvodi mnogo sjemena i često se samostalno dalje razmnožava. Ipak, dobra je ideja sačuvati njegovo sjeme preko zime, za iduće proljeće. Pojedine sadnice Dragoljuba variraju u snazi klijanja, okusu i veličini. Npr. vrhovi nekih biljki su malo drvenasti, stoga čuvanje sjemenki najboljih sadnica omogućava selekciju najsnažnijih za iduću generaciju.
