Među svim pitanjima o Dragoljubu, ono o receptima je sigurno najčešće. I sami ponukani znatiželjom, krenuli smo u malo istraživanje i zamolili prijatelje i prijateljice iz profesionalnih kuhinja da nam otkriju kad i kako se u njihovim jelima (s)našao Dragoljub.
Beštija, Zagreb
Ante Grabić, Beštija
Mali lokal u dvorištu Masarykove ulice u Zagrebu jedan je od naših favorita za “brze” gradske ručkove. U svega nekoliko mjeseci otkad postoji, Beštijinim menijem prodefiliralo je preko stotinu različitih jela. Poprilično impresionirani Antinom maštovitošću u kuhinji i minimalnim “food-stylingom”, kao česti smo gosti primijetili da se u Beštiji konzumira svježe bilje “šakom i kapom”. Od njihovih domaćih hladnih čajeva do glavnih jela, svježe porcije bilja svakodnevno ulaze u kuhinju, bilo u Antinim vrećicama s Dolca, bilo dostavom od Kliconoše. Stoga vas ne mora čuditi da nam nije promaklo ni ovo jelo – Tagliatelle s bolonjezom od bravetine, kremom od ovčjeg sira i… dragoljubom! Iako se na prvi pogled čini da je dragoljub tu tek kao ukras i da ovo jelo ne bi ni osjetilo njegov izostanak – varate se! Bogat, “dubok” bolognese od bravetine u dragoljubu pronalazi idealan kontrapunkt. Ova dva okusa međusobno istaknu ono najbolje jedno od drugoga – savršena veza, reklo bi se. 🙂
Sastojci:
(za bolognese umak)
– mljeveni ovčji but, sitno sjeckani luk, mrkva i stabljika celera, koncentrat rajčice, povrtni temeljac, crno vino, mlijeko
domaća manistra (tjestenina)
(za kremu od ovčjeg sira)
– ovčji sir, vruće mlijeko
Upute:
Na jakoj vatri na malo ulja zapeći meso dok ne karamelizira.
Izvaditi meso i na toj masti dinstati nasjeckano korjenasto povrće dok ne omekša. Vratiti meso nazad, dodati koncentrat rajčice te podlijevati temeljcem. Začiniti ninskom solju i paprom. Kuhati više od sat vremena. Pred kraj kuhanja dodati malo mlijeka.
Za kremu od ovčjeg sira potrebno je zblendati ovčji sir i dodati mu vrelo mlijeko do željene gustoće.
Skuhanu manistru dodati u bolonjez, umiješati malo maslaca, preliti s topljenim ovčjim sirom i ukrasiti svježim dragoljubom.
Petra Krolo, Autoimuni nutrivor
Osim Antinog recepta, prilažemo i par fotki od inspirativne Petre Krolo (izmotavala se oko fotke sebe same, pa smo pribjegli krađi s Instagrama – oprosti Petra! :)) koja je nedavno zajedno s Ivanom Zovak objavila priručnik i kuharicu Autoimuni nutrivor. Njihova je specijalnost “kuhinja bez alergena”, zdrave namirnice, maštovite kombinacije kao inspiracija svima koji pate zbog autoimunih reakcija tijela na različite faktore. Svoje višegodišnje istraživanje povezanosti hrane, bolesti i njihova liječenja pretočile su u ovu impresivnu knjigu prepunu dobrih ideja, mudrih savjeta i odgovora na čitav niz pitanja koja biste mogli imati pri svom prvom susretu s AIP prehranom. Za ova jela nećemo prepisivati recepte (čujemo vas gdje vičete “a neeeeee”...) – ali Petrina fotka tanjura s popečcima nam je toliko lijepa da predlažemo da barem malo dulje gledate u nju i inspirirate se bojama i oblicima. Nudimo samo nekoliko sastojaka i držimo vam palčeve da se ohrabrite u kombinacijama!
– kurkuma
– mrkva
– rabarbara
– dragoljub
p.s. nije da se hvalimo, ali Petra je originalna biljkoborka – ako ste jedan od onih koji dragoljub beru ravno iz Čašice Zemlje – šanse da vam je poklopac na čašicu ljepila baš Petra su – poprilične! 🙂
Petrina inspiracija br. 2
– kelj
– tikva
– kurkuma
– kozji sir
– kadulja
– dragoljub
STIR FRY
Još jedan način pripreme Dragoljuba je upotrebom mladica listova. Otkinite mladice kad su narasle do otprilike desetak centimetara te ih iskoristite za stir fry. Dodajte ih pri kraju – njima ne treba mnogo da se skuhaju, a idealno je zadržati nešto od svježine njegova okusa (koji podsjeća na kres salatu).
UKISELJENE SJEMENKE
Ukiseljene sjemenke Dragoljuba često se opisuju kao nadomjestak za kapare kojima svakako mogu konkurirati okusom. Koriste se na sličan način kao kapare, samo daju drugačiji okus.
UZGOJ I ČUVANJE SJEMENA
Dragoljubu odgovara dobro vodopropusno tlo izloženo izravnoj sunčevoj svjetlosti. Vodiči za uzgoj obično navode kako dragoljub posebno dobro uspijeva u takvom tlu, no preciznije bi bilo kazati da u takvom tlu najbogatije cvjeta. U bogatom tlu također će dobro uspijevati, no bolje će se razviti lisnati dijelovi biljke. Bujni su i lako rastu, stoga se može dogoditi da Dragoljub istisne sve druge biljke posađene blizu njega, stoga mu je dobro dati prostora za rast ili ga posaditi pored neke visoke biljke na koju se može osloniti za rast u vis (npr. pored malina, ili uza zid) ako imate sjeme sorte penjačice, u suprotnom (niska sorta) ga pustite da “pada”. Dragoljub je jednogodišnja biljka koja proizvodi mnogo sjemena i često se samostalno dalje razmnožava. Ipak, dobra je ideja sačuvati njegovo sjeme preko zime, za iduće proljeće. Pojedine sadnice Dragoljuba variraju u snazi klijanja, okusu i veličini. Npr. vrhovi nekih biljki su malo drvenasti, stoga čuvanje sjemenki najboljih sadnica omogućava selekciju najsnažnijih za iduću generaciju.
