fbpx
biljkaboom00

Bilj-ka-boom!

Male bombe dobrih namjera*

Nastale iz želje da se što jednostavnije pomogne prirodi u povratu svog teritorija, ove kuglice mudro su smišljeno “oružje” u rukama gerila vrtlara. 

Sastavljene od gline u prahu, humusnog supstrata i sjemenki različitog bilja, Bilj-ka-boom bombice sušene su, oblikovane i pakirane ručno u Biljkoborci HQ u Zagrebu 🙂

Savršena pratnja za šetnju gradom u rano proljeće ili jesen, ovim kuglicama dovoljna je pukotina u betonu ili neugledni rub nogostupa da započnu svoju zelenu avanturu.

* Kartonska tuba sa 7 zemljano-glinenih kuglica.

Za pucat' od sreće!

Kakve su to kuglice i što se s njima radi?

  • Sjemenke budućih biljaka “zatočene” su u sigurni oklop od sušenog glinenog praha i humusnog supstrata.
  • Sušene i oblikovane u kuglice, spremne su za “bombardiranje” nedostupnih zapuštenih površina na kojima mogu rasti.
  • Pripremljene na taj način, sjemenke spavaju u nutrijentima bogatom okruženju sve dok ne stigne malo kiše ili vlage.
  • Kad voda prodre kroz taj oklop i omekša ga, oslobađa sjemenke i potiče ih na klijanje. KA-B(L)OOM! 🙂
bilj-kaboom-sep

OK... Koja je procedura?

seeds

Ništa lakše — uzmite jednu kuglicu i:

A – bacite je negdje daleko, na donekle plodno tlo (imajte na umu da bacanje na pločnike bez imalo pukotina ili područja gdje je naokolo sami beton, vjerojatno neće uroditi ni biljem ni plodom)

B – “piknite” je u neku pukotinu ili uz rub nogostupa gdje već živi neki komadić zemlje …i pričekajte prvo prirodno zalijevanje!

Tips & Tricks

seeds1
  • Nije loša ideja da bombardirate okoliš taman prije neke obilne kiše, kako kuglice ne bi predugo stajale izložene prirodnim opasnostima, čekajući vodu.
  • Klijanje možete pospješiti i tako da nakon bacanja (ako je moguće) sami malo “razmrvite” kuglicu kako bi voda lakše doprla do sjemenki (u tom slučaju ponesite i bočicu vode sa sobom kako biste je odmah mogli i zaliti).
bilj-kaboom-sep
Masanobu-Fukuoka

Neki izvori tvrde da su sličnim bombicama baratala i stara sjevernoamerička plemena, no za popularizaciju u 20. stoljeću svakako je zaslužan mudri japanski vrtlar i filozof Masanobu Fukuoka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, istraživao je i razvio taj koncept kako bi se na što manjem području dobilo što više usjeva hrane.

#Biljkoborci online

×
×

Košarica